Morska fauna

O zanimljivosti područja govori već to što se u Parku nalaze atraktivne lokacije za ronjenje, koje plijene pažnju raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta i bogatstvom boja. U podmorju se nalaze brojne morske špilje od kojih neke imaju impozantne ulaze pod morem.

 

Skupina Brojnost vrsta
Spužve (Porifera) 58
Žarnjaci (Cnidaria) 46
Mnogoljušturaši (Polyplacophora) 1
Puževi (Gastropoda) 66
Školjkaši (Bivalvia) 48
Glavonošci (Cephalopoda) 3
Zvjezdani (Echiuroidea) 1
Mnogočetinaši (Polychaeta) 35
Rakovi (Crustacea) 37
Mahovnjaci (Bryozoa) 39
Bodljikaši (Echinodermata) 24
Plaštenjaci (Tunicata) 16
Ribe koštunjače (Osteichthyes) 92
Hrskavnjače (Chondrishthyes) 3

Od morskih sisavaca u Parku je zabilježen jedino dobri dupin (Tursiops truncatus). Često se zimi ispod strmaca mogu vidjeti jata dobrog dupina, a poneki znaju ući i u samu uvalu Telašćica. Nekad je ovdje živjela i sredozemna medvjedica (Monachus monachus), ali je nestala.

Od tri vrste kornjača pristune u Jadranskom moru, u Parku je dosad zabilježena samo jedna vrsta i to glavata želva (Caretta caretta).

Najčešće vrste riba u uvali su ušate, iako su i druge ribe brojne kako vrstama tako i brojem jedinki. Najčešće se mogu vidjeti: pirka (Serranus scriba), salpa (Sarpa salpa), fratar (Diplodus vulgaris), crnej (Chromis chromis) i knez (Coris julis). Dosadašnjim istraživanjima prikupljeno je i istraženo 369 jedinki riba koje su svrstane u 9 porodica i 20 vrsta. Na temelju dobivenih podataka utvrdilo se da su plitke uvale ovog područja značajna staništa nedoraslih vrsta riba. Među algama i livadama morskih cvjetnica nalazimo morskog konjića (Hippocampus sp.), vrstu koja je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode pa ga se ne smije vaditi iz mora.

Europska jegulja (Anguilla anguilla) zabilježena je u slanom jezeru Mir. Uglavnom obitava na dnu, ispod kamenja, u blatu i pukotinama. S obzirom da je jezero povezano s morem samo malim pukotinama, pretpostavlja se da kroz njih jegulje ulaze u jezero u ličinačkom stadiju. Njihov životni ciklus u jezeru je još uvijek nepoznat.

Od koralja su u podmorju strmaca dosadašnjim istraživanjima na području Grpašćaka, uvale Mir i Male Prisike zabilježene najgušće kolonije razgranatih gorgonijažute rožnjače (Eunicella cavolini) i velike rožnjače (Paramuricea clavata).

U pukotinama klifova živi zaštićeni crveni koralj (Corallium rubrum), svojta koja je danas zbog sporog rasta i prekomjerne eksploatacije postala rijetka.

Busenasti koralj (Cladocora caespitosa)raste u nakupinama u samoj uvali Telašćica. To je jedini koralj koji u Jadranu može tvoriti koraljne grebene. Izgrađuje busenaste zadruge koje narastu do 50 cm. Ovaj koralj sredozemni je endem.

Jedan od najzanimljivijih stanovnika podmorja u Telašćici je endemična i vrlo rijetka vrsta dubokomorska mesojedna spužva (Asbestopluma hypogea) pronađena u špilji na otoku Garmenjak Veli, na 24 metra dubine. Ova vrsta spužve vezana je uz dubokomorska staništa te je njezin nalaz na ovako plitkoj dubini drugi nalaz te vrste u svijetu. Razlog tomu je taj što morem preplavljeni krš može imati ekološka obilježja jako slična onima što prevladavaju u dubokomorskim staništima kao što su nedostatak hrane i svjetlosti te niska temperatura koji pogoduju životu ove vrste spužve.

Od ostalih vrsti značajnije su dvije vrste strogo zaštićenih spužvi, mekana rognjača (Axinella cannabina) i morska naranča (Tethya aurantium).

U podmorju Parka nalazimo nekoliko zaštićenih vrsta školjkaša: plemenitu perisku (Pinna nobilis), pužabačvaša (Tonna galea), prstaca (Lithophaga lithophaga) itd.