Održivi razvoj

Sve prijedloge, primjedbe i komentare na postizanje pokazatelja održivosti možete uputiti na e-mail: odrzivost@telascica.hr

POSTUPAK PODNOŠENJA PRIMJEDBI

Primjedba se može podnijeti u pisanom obliku na navedenu e-mail adresu Ustanove. Primjedbom u pisanom obliku smatrat će se podnesak zaprimljen putem elektroničke pošte ako sadrži potpis podnositelja. Primjedbe razmatraju osobe odgovorne za provedbu i izvještavanje o održivom upravljanju područjem Parka prirode Telašćica S obzirom na rezultate provjere navoda, pritužba može biti ocijenjena kao:
  • utemeljena – prikupljenim dokazima potvrđeni su svi bitni navodi primjedbe
  • djelomično utemeljena – argumentirano je potvrđen samo dio navoda, dok je dio navoda ili neutemeljen ili ga nije bilo moguće potvrditi
  • neutemeljena – u cijelosti je pouzdano potvrđena i dokazana neutemeljenost svih navoda u primjedbi
  • nepotvrđena – nije bilo moguće prikupiti saznanja koja bi potkrijepila tvrdnje podnositelja primjedbe

Osobe odgovorne za provedbu i izvještavanje o održivom upravljanju obavijestit će podnositelja primjedbe o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama u roku od 30 dana od dana primitka primjedbe.


Koncept održivog razvoja jedan je od najraširenijih modernih koncepata razvoja koji se pojavljuje kao odrednica u mnogim sektorima pa tako i u sektorima zaštite prirode te turizma. Jedna od najpoznatijih definicija glasi: “Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, ne ugrožavajući pritom budućnost sljedećih generacija” (WCED, 1987). Druge definicije pokušale su se približiti jasnijem razumijevanju razvojnih ograničenja pa je tako i WWF u svom pokušaju definiranja održivosti uveo pojam nosivog kapaciteta: “Održivi razvoj znači poboljšanje kvalitete života unutar kapaciteta postojećih sustava” (IUCN, UNEP i WWF, 1991). Koncept nosivog kapaciteta također SE pojavio u turizmu, prije svega kroz upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima SAD-a, a onda i u mediteranskim destinacijama, kako bi se odredio broj gostiju koji će očuvati turističku resursnu osnovu i donijeti optimalne prihode. Učestalo pozivanje na održivi razvoj daje zaključiti da je koncept vrlo zastupljen, ali kao što praksa ukazuje, metodološki i institucionalno nije zagarantirana njegova provedivost. Provedivost bi se mogla osigurati jednostavnijim, neospornim i konkretnim definiranjem održivosti u obliku jednadžbe:

održivost = potrošnja < obnavljanje


sugerirajući nužnost uspostave sustava relevantnih pokazatelja i njihovog mjerenja (Carić, 2011). Održivi turizam ima raznih definicija od kojih se može istaknuti ona koju koristi UN-ova inicijativa Patnership for Sustainable Tourism i Sustainable Consumption & Production Branch proizlazeći iz priručnika UNWTO-a (2004): „Načela održivosti odnose se na okolišni, ekonomski i sociološki aspekt turističkog razvoja te osiguravanje prikladne ravnoteže između ta tri aspekta kao garancije dugoročne održivosti“ (Priručnik UNWTO-a 2004). Stoga bi održivi turizam trebao:

  1. Osigurati optimalno korištenje resursa. Resursi čine ključni element i turističkog razvoja i održavanja ekoloških procesa te pomažu očuvanju prirodne baštine i bioraznolikosti.
  2. Poštovati sociokulturnu autentičnost lokalnih zajednica. Očuvati materijalno kulturno nasljeđe i tradicijske vrijednosti te doprinijeti međukulturnom razumijevanju i toleranciji.
  3. Osigurati dugoročno održive ekonomske procese. Uspostaviti pravednu raspodjelu socio-ekonomske dobrobiti svih dionika, što uključuje i mogućnost zapošljavanja sa stabilnim prihodima i socijalnom skrbi za lokalnu zajednicu, te ublažavanje siromaštva.

Razvoj održivog turizma iziskuje informirano i motivirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, kao i snažno političko vodstvo koje omogućava komunikaciju svih zainteresiranih strana i građenje dogovora. Postizanje održivog turizma je kontinuirani proces koji zahtijeva stalni monitoring utjecaja, te provođenje nužnih korektivnih mjera kada je to potrebno. Održivi turizam bi također trebao osigurati visoku razinu zadovoljstva i pamtljiva iskustava turista, podižući njihovu svijest o pitanjima očuvanja resursa i promičući praksu održivog turizma.

Održivi turizam zasniva se na:

  1. Zaštiti okoliša s baštinom (prirodnom, kulturnom i tradicijskom) kao resursima
  2. Lokalnoj zajednici kojoj turizam treba služiti kako bi se kvalitetno razvijala
  3. Gospodarstvu koje na odgovoran način koristi resurse radi ostvarivanja dobiti.

Excel tablicu s ETIS pokazateljima održivosti možete preuzeti na poveznici: Europski sustav pokazatelja turizma za održivo upravljanje odredištima

Sve informacije dostupne su na mrežnim stranicama Europske komisije: European Tourism Indicators System for sustainable destination management

S izvještavanjem prema pokazateljima održivosti Ustanova započinje s izvještajem za 2023. godinu.


Literatura

WCED – World Commission on Environment and Development (1987). Our Common Future. Oxford: Oxford University Press.

Carić H. (2011.). Model vrednovanja onečišćenja u funkciji upravljanja morskim okolišem. Doktorska disertacija. Međusveučilišni poslijediplomski doktorski studij “Primijenjene znanosti o moru”. Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku.

UNWTO – United Nations World Tourism Organization (2004.): Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations: A Guidebook, Madrid.

Dokumenti

Turistička resursna osnova14. listopada 2023.