Crkva Sv. Ivana

Na SZ rubu Stivanjeg polja, kod uvale Telašćica u neposrednoj blizini Sali, na mjestu zvanom Gruh, nalaze se ostaci crkve Sv. Ivana. Tijekom pedesetih godina prošloga stoljeća pod vodstvom I.Petriciolija u više su navrata provedena arheološka istraživanja toga položaja, a dodatna istraživanja uslijedila su tijekom god. 1995., kada su i konzervirani pronađeni ostatci zidova. Cjelokupna površina lokaliteta nije istražena, već samo crkva s narteksom. Crkva Sv. Ivana se u dokumentima javlja vrlo rano. Njezin najstariji spomen datira iz godine 1064. ili 1065., kada se spominje pod imenom cella Sancti Iohannis. Ta crkva spominje se kao cella ili ecclesia još šest puta do početka 14 st. Na temelju pronađenih ostataka arhitekture i kamene plastike nastanak crkve vezuje se uz ranokršćansko razdoblje (najvjerojatnije 6. st.). Izvorno je to bila jednobrodna građevina s polukružnom u prostoru istaknutom apsidom te s narteksom na prednjem dijelu. U doba predromanike crkva je obnovljena i djelomice preinačena na način da je prostor njezine unutrašnjosti podijeljen u tri traveja a dobila je i novi kameni namještaj. Zanimljiv nalaz na lokalitetu jest oštećen rimski žrtvenik (ara) s posvetom Herkulu ili Hermesu. Uz crkvu se također vezuje nalaz antičkog ili kasnoantičkog sarkofaga od kojeg je sačuvan samo sanduk. Pri istraživanju crkve i njezina okoliša pronađeno je nekoliko ulomaka ranokršćanske i predromaničke kamene plastike i ukrasnih dijelova arhitekture, među kojima treba spomenuti ulomke prozorske rešetke s perforacijama oblika ribljih krljušti (squammae), dijelove pilastra i impost kapitela ukrašene pleternom ornamentikom, te križ naslikan na kamenom stolu (oblacionariju).

Crkva Sv. Ivana registrirano je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-2380. Lokalitet je lako dostupan cestom, označen je informativnom tabelom. Službe Parka redovito održavaju okoliš, a ostatci arhitekture su dodatno konzervirani god. 2014.

Slika 1. Tlocrt s narteksom koji donosi I. Petricioli i prema njemu A. Uglešić