Crkva Sv. Viktora

Na brdu Citorij iznad Stivanjeg polja nalazi se crkvica sv. Viktora. Prema najnovijim rezultatima arheoloških istraživanja ona predstavlja zasad najstariju crkvu na prostoru Telašćice. Izvorni izgled crkve jednostavnog je tlocrta s polukružnom apsidom. Kasnije joj je na prednjem dijelu nadograđen narteks i pastoforija s južne strane. Izgrađena je na blagoj južnoj padini platoa, na 92 m nadmorske visine, odakle se pruža pogled na otvoreno more. Prva istraživanja crkve proveo je god. 1935. A. M. Strgačić a ponovna istraživanja nastavljena su 1951. pod vodstvom I. Petriciolija. Tijekom god. 2008. Arheološki muzej iz Zadra proveo je revizijsko istraživanje ostataka crkve, pri čemu je u potpunosti razjašnjen karakter objekta. Starija podnica otkrivena je u brodu crkve. Na osnovi pokretnih arheoloških nalaza (ulomci keramike, brončani križić, ulomci stakla) i tlocrtnih karakteristika, nastanak crkve je datiran u kasnoantičko razdoblje, tj. u drugu polovicu 5. ili početak 6. stoljeća. Do obnove objekta došlo je tijekom predromaničkog razdoblja, u 9. i 10. stoljeću. U to je vrijeme crkva opremljena novim kamenim namještajem od kojeg je pronađeno niz ulomaka, među kojima su zastupljeni ulomci baze, pilastara, polukružnog zabata, grede i monolitnih stupića ograde svetišta. Na lokalitetu su također otkriveni ulomci keramike iz rimskog doba kao i dijelovi različitih predmeta koji potječu iz ranobizantskog vremena.

Po crkvi sv. Viktora unutrašnji dio Telašćice dobio je krajem 10. i početkom 11. stoljeća naziv Luka Sv. Viktora, o čemu svjedoče spisi zadarskih notara gdje se spominje in vallis sancti Victoris. S obzirom na arheološku vrijednost ovaj lokalitet stavljen je pod privremenu zaštitu Ministarstva kulture te je u procesu stavljanja pod trajnu zaštitu kao nepokretno kulturno dobro RH. Lokalitet je dostupan pješačkom stazom i označen je informativnom tablom. U neposrednoj blizini, u podnožju Stivanjske gore nalazi se i crkva Sv. Ivana.

Slika 1. Tlocrt crkve sv.Viktora